Ministar Dačić učestvovao na 74. zasedanju Izvršnog komiteta programa visokog komesara UN za izbeglice

09. okt 2023.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić učestvovao je danas u Ženevi na 74. zasedanju Izvršnog komiteta programa visokog komesara UN za izbeglice.

Obraćanje ministra Dačića prenosimo u celosti:

„Gospodine Visoki komesaru za izbeglice,
Ekselencije,
Dame i gospodo,

Dozvolite da Vas, u ime Republike Srbije, pozdravim i poželim uspešan rad ovogodišnjeg zasedanja Izvršnog komiteta. Očekujemo da istupanja uvaženih predstavnika država članica doprinesu međusobnom boljem razumevanju izazova sa kojima se suočavaju zemlje koje na svojim teritorijama zbrinjavaju lica u raseljenju, ali i izazova sa kojima se suočava UNHCR u pružanju zaštite svim kategorijama raseljenih lica.

Republika Srbija je svesna aktuelne situacije na globalnom planu koja je doprinela rekordnom porastu broja lica primoranih da napuste svoje domove prvenstveno usled sukoba, ali i kao posledica klimatskih promena. Svesni smo enormnih napora koje osoblje UNHCR, na čelu sa visokim komesarom Grandijem, ulaže kako bi se pružila adekvatna zaštita i obezbedile potrebe, podjednako lica koja se nalaze u produženom raseljenju i onih koja su izbegla iz svojih domova usled akutnih kriza.

Republika Srbija, nažalost, ima direktno iskustvo sa patnjama kroz koje prolaze prisilno raseljena lica – počev od izbeglica koja su bežala od ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, do interno raseljenih lica koja su bila primorana da napuste svoja ognjišta u pokrajini Kosovo i Metohija, do migranata koji su se našli na našoj teritoriji u potrazi za boljim životom.

U svojim nastojanjima da pruži zaštitu licima u raseljenju i omogući ostvarivanje njihovih prava, Republika Srbija je posebno zahvalna UNHCR na pomoći u realizaciji Regionalnog stambenog programa kojim su obezbeđena trajna stambena rešenja za izbeglice i lica koja su se našla u raseljenju usled sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije devedesetih godina. Sprovođenje ovog Programa okončano je u junu ove godine. Zahvaljujući Regionalnom stambenom programu, rešene su stambene potrebe 7.495 najugroženijih izbegličkih porodica u Republici Srbiji.

Želeo bih da podsetim da je Republika Srbija, kao zemlja sa dugotrajnom raseljeničkom krizom, ujedno i zemlja sa najvećim brojem lica u dugotrajnom internom raseljenju u Evropi – broj registrovanih lica koja su bila primorana da, usled etničke mržnje, napuste svoje domove na Kosovu i Metohiji je 210.284, od čega je najveći broj Srba, kao i drugih nealbanskih zajednica - Roma, Aškalija, Goranaca.

Ovo je najteže humanitarno pitanje u Republici Srbiji koje je, zbog svog dugog trajanja, ali i pomeranja fokusa međunarodne zajednice na nove migratorne krize u svetu, delimično potisnuto u drugi plan. Prema podacima UNHCR o dobrovoljnom nevećinskom povratku (Voluntary Non-Majority Returns), na Kosovo i Metohiju se vratilo 12.707 interno raseljenih lica. Zbog brojnih prepreka, uključujući pretnje i nasilje, održivi povratak je još manji i procenjuje se na ispod 2%.

Ovako mali broj povratnika na Kosovo i Metohiju je razočaravajući sa aspekta ostvarivanja prava interno raseljenih lica. Po rezoluciji SB UN 1244 (1999), to je jedan od glavnih zadataka međunarodnog prisustva i privremenih institucija samouprave na Kosovu i Metohiji.

Interno raseljena lica u Republici Srbiji nisu u mogućnosti da ostvare svoje osnovno pravo na slobodan izbor između lokalne integracije i održivog povratka, iz razloga što na Kosovu i Metohiji, ni dvadeset godina nakon uspostavljanja međunarodnog prisustva, nisu obezbeđeni uslovi za održiv povratak, u smislu neophodnih garancija lične i imovinske bezbednosti, vladavine prava, odsustva diskriminacije i poštovanja osnovnih ljudskih i građanskih prava.

Stvaranje uslova za pronalaženje trajnih i održivih rešenja za sva lica u raseljenju, Republika Srbija tretira kao jedno od ključnih pitanja od čijeg rešenja zavisi stabilizacija prilika u regionu. Podsećamo da se, uz posvećen rad na zbrinjavanju potreba raseljenih lica, ne smeju zanemariti njihova prava koja imaju u mestu porekla.

Republika Srbija je, u duhu solidarnosti i humanosti, posvećena zbrinjavanju lica koja su napustila svoje domove, suočena sa bezbednosnim pretnjama, i koja se kreću u pravcu evropskih zemalja takozvanom „balkanskom rutom“.

Trenutno je u prihvatnim centrima i centrima za tražioce azila smešteno blizu 2.300 lica, kojima su obezbeđene sve potrebe, u skladu sa pravima koja im pripadaju kao ugroženoj kategoriji lica.

Od samog izbijanja izbegličke krize u Ukrajini, Republika Srbija se aktivno uključila u pružanje adekvatne zaštite i pomoći izbeglim ukrajinskim državljanima kojima se, po posebnom postupku, odobrava privremena zaštita na osnovu koje su im obezbeđena osnovna prava, uključujući materijalnu pomoć, zdravstvenu zaštitu, pravo na rad i obrazovanje. Takođe, uputili smo donacije preko UNICEF i UNHCR, kao i druge vrste pomoći, između ostalog i opremu za obnovu elektro-energetskog sistema, sanitetska vozila, a za decu Ukrajine organizovana je letnja škola za oporavak.

Na međunarodnom planu, Republika Srbija će nastaviti da, na osnovama solidarnosti i humanosti, pruža konstruktivan doprinos sveobuhvatnom pristupu pronalaženju trajnih rešenja, prevenciji i pružanju pomoći i zaštite licima u raseljenju, kroz zajedničko delovanje UN i zainteresovanih zemalja. 

Za to je od ključne važnosti da sve države poštuju svoje preuzete obaveze, kao i da zajednički nastavimo da radimo na pronalaženju rešenja za osnovne uzroke raseljenja svih kategorija raseljenih lica. 

Pitanje prinudnog raseljenja zahteva globalno rešenje i zajedničko delovanje, zasnovano na principu podele tereta i odgovornosti, jer se ne radi o geografski ograničenom, već o fenomenu globalnih razmera. 

Na kraju, želim da istaknem da napredak u ostvarivanju prava lica u prinudnom raseljenju predstavlja svojevrstan test naše odgovornosti i posvećenosti principima humanosti i solidarnosti, na šta nas posebno podseća ovogodišnje obeležavanje 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Želeo bih da ponovim spremnost Republike Srbije za nastavak dosadašnje konstruktivne saradnje sa Visokim komesarijatom.

Zahvaljujem na pažnji.“