Ministar Đurić sa generalnim sekretarom Haške konferencije za međunarodno privatno pravo
Šef srpske diplomatije naglasio je da Srbija ostaje principijelno posvećena poštovanju temeljnih principa međunarodnog prava u kreiranju i vođenju spoljne politike, i da pridaje veliki značaj radu Haške konferencije i njenoj ulozi u unifikaciji pravila međunarodnog privatnog prava.
Ministar Đurić je istakao da je, u godini kada se obeležava 80 godina od donošenja Povelje UN, poštovanje međunarodnog prava možda važnije nego ikad.
Kako je istakao, značaj Haške konferencije se između ostalog ogleda i u tome što unapređuje saradnju između država, obezbeđujući pravnu sigurnost.
Đurić je poručio da Srbija podržava rad Haške konferencije, kao i da želi da nastavi blisku saradnju sa ovom organizacijom.
Prema rečima Đurića, Srbija ulaže velike napore u vladavinu prava i usklađivanje sa evropskim pravnim tekovinama, kako bi y potpunosti bila spremna za pristupanje EU.
Podsetio je da su usvojene ustavne izmene koje za cilj imaju jačanje nezavisnosti pravosuđa, kao i set pravosudnih zakona, koji su dobili pozitivnu ocenu od strane EU.
To utiče pozitivno, objasnio je Đurić, ne samo na život građana, već i na privredni ambijent, ali i pouzdanost naših institucija u međunarodnim okvirima.
Uzimajući i obzir da je punopravno članstvo u EU strateški prioritet naše spoljne politike, Đurić je ponovio da će Srbija do kraja 2026. godine sprovesti sve neophodne reforme na tom putu.
Kada je reč o situaciji na KiM, Đurić je ocenio da godinama unazad nema značajnijeg napretka u dijalogu Beograda i Prištine, te da EU mora snažnije da bude prisutna u tom procesu kako bi se obezbedila stabilnost u regionu.
Istakao je da su Srbima i drugim nealbancima na Kosovu i Metohiji narušena ekonomska, ljudska i sva ostala prava, i da trpe nezapamćene pritiske, koji su rezultat jednostranih akcija Prištine.
Iako postoje osude takvog činjenja od EU, SAD i drugih, to nije sprečilo politička hapšenja Srba na KiM, niti činjenicu da srpski narod ne može više da dobija plate, dečje dodatke, socijalna i druga davanja, upozorio je Đurić.
Kako je zaključio, dijalog ostaje za Beograd jedini način pronalaženja rešenja, kojima nijedna strana neće dobiti sve, niti izgubiti sve.