Ministar Dačić održao predavanje polaznicima Bečke diplomatske akademije

13. maj 2019.
Obraćanje Prvog potpredsednika Vlade Srbije i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića polaznicima Bečke diplomatske akademije koji borave u studijskoj poseti Beogradu:

"Vaše ekselencije,
Dragi studenti,
Poštovani gosti,

na samom početku, želim vam iskrenu dobrodošlicu u Beograd i Srbiju i izražavam osobito zadovoljstvo što su posete polaznika Bečke diplomatske akademije Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije postale tradicija. To je potpuno razumljivo ukoliko se uzmu u obzir geografska bliskost Srbije i Austrije, istorijska povezanost, kao i odlična bilateralna saradnja dveju zemalja, koja je stabilna, raznovrsna i sveobuhvatna.

Iskoristio bih ovu priliku da iznesem jedan značajan istorijski podatak. Naime, daleke 1836. godine uspostavljeni su diplomatski odnosi između naših zemalja. Tada je Antun Mihanović, tada konzul Austrijskog carstva u Beogradu, predao akreditive knezu Milošu Obrenoviću. Prijateljski odnosi Srbije i Austrije imaju višedecenijasku tradiciju. Iako su menjali svoj karakter kroz istoriju, odnosi između naših zemalja se mogu danas opisati kao prijateljski, jaki i uspešni. Naš dijalog je dinamičan i intenzivan, što ću potkrepiti podatkom da je samo tokom oktobra i novembra prošle godine ceo državni vrh Austrije posetio Srbiju: predsednik Aleksander Van der Belen, kancelar Sebastijan Kurc i predsednik parlamenta Volfgang Sobotka. Tokom leta ove godine očekujemo posetu ministarke inostranih poslova Karin Knajsl. Kao jedan od najvećih investitora u srpsku privredu, Austrija je izuzetno značajan ekonomski partner naše zemlje. Samo prošle godine robna razmena između Srbije i Austrije iznosila je preko milijardu evra.

Dragi studenti,
Republika Srbija, kao i sve zemlje na svetu, ima jasno utvrđene spoljnopolitičke prioritete i kroz svoje kratko izlaganje pokušaću da vam približim ulogu naše zemlje na međunarodnoj političkoj sceni, jer sam siguran da je to ono što biste najviše voleli da čujete.

Očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, sa Kosovom i Metohijom kao njenim sastavnim delom, naš je najznačajniji spoljnopolitički prioritet, uz sticanje punopravnog članstva u EU. U vrhu liste prioriteta su i očuvanje regionalnog mira i stabilnosti, dobrosusedski odnosi, razvoj bilateralne saradnje kako sa vodećim akterima globalne političke scene, tako i sa svim ostalim državama u svetu i vojna neutralnost.

Braneći svoj suverenitet i teritorijalni integritet, Srbija istovremeno brani međunarodno pravo, povelju UN i vrhovni autoritet Saveta bezbednosti, čime doprinosi očuvanju međunarodnog mira.

Želim da naglasim da jednostrana deklaracija o nezavisnosti „Kosova" iz februara 2008. godine nije u suprotnosti samo sa međunarodnim pravom i Završnim aktom iz Helsinkija, tačnije sa njegovim principima 3 i 4, već i sa rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244, koja je 1999. godine usvojena u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, te predstavlja primer grubog kršenja normi na kojima počiva čitav međunarodno-pravni poredak.

Srbija se, od samog početka dijaloga sa Prištinom, uvek ponašala kao konstruktivan partner koji ispunjava svoje obaveze i primenjuje postignute dogovore, za razliku od druge strane koja neodgovornim potezima opstruira dogovoreno i ne doprinosi pronalaženju rešenja. Ni nakon šest godina od potpisivanja Briselskog sporazuma nije formirana Zajednica srpskih opština, čiji bi zadatak bio upravo zaštita interesa srpske zajednice u Pokrajini. U takvim okolnostima prisustvo UNMIK u južnoj srpskoj Pokrajini u nesmanjenom broju i neizmenjenom mandatu je izuzetno važno, jer garantuje bezbednost srpskog i drugog nealbanskog življa. Značajnu ulogu u zaštiti srpskog stanovništva, kulturnog i verskog nasleđa na Kosovu i Metohiji ima i prisustvo KFOR, što je takođe u skladu sa Rezolucijom SB UN 1244.

Želim da naglasim da je aktivno diplomatsko delovanje Vlade Republike Srbije, njenih pojedinačnih institucija i Ministarstva spoljnih poslova na međunarodnom planu, doprinelo da u poslednjih godinu i po dana 13 država donese odluku o povlačenju JPNK i očekujem da će se takav trend nastaviti.

Punopravno članstvo u Evropskoj uniji je spoljnopolitički i strateški cilj Srbije. Perspektiva punopravnog članstva daje snažan podstrek sveobuhvatnim reformama koje sprovodimo, kao i politici pomirenja i regionalne saradnje. U tom kontekstu, naša zemlja se zalaže za razvoj dobrosusedskih odnosa i dijalog kao osnovno sredstvo u rešavanju otvorenih pitanja među susedima.
Zato Srbija aktivno učestvuje u radu regionalnih inicijativa, svesna činjenice da evropska perspektiva čitavog regiona ZB doprinosi pomirenju, očuvanju stabilnosti i kreiranju povoljnih uslova za saradnju u mnogim oblastima na ovim prostorima.

Međutim, specifičnost evrointegracijskog puta Srbije oličena je u pregovaračkom poglavlju 35 koje se odnosi na napredak u dijalogu Beograda i Prištine i u značajnoj meri određuje tok celokupnog procesa, budući da uslovljava naredne korake i u drugim oblastima.

Nažalost, potezi Prištine vode u kontra-smeru, tj. u pravcu blokade dijaloga, koji je trenutno prekinut. Dozvolite mi da pojasnim da je prekid dijaloga isključivo posledica krajnje neodgovornih odluka Prištine, koje se, pre svega, ogledaju u uvođenju stoprocentnih taksi na proizvode iz šire Srbije, čime je dodatno zagorčan ionako težak život srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji. Iako je Srbija iskreno opredeljena za dijalog sa Prištinom kao jedini način za pronalaženje kompromisnog rešenja, njegov nastavak će biti moguć samo ukoliko takse budu ukinute. Uprkos teškoćama, nastavićemo reformski put Srbije, nezavisno od dinamike pregovaračkog procesa, jer smatramo da je to u interesu svih naših građana i da doprinosi opštem napretku zemlje i stabilnosti regiona.

Želim ovom prilikom da istaknem da izuzetno cenimo konstantnu podršku Austrije na našem evropskom putu. Kada to kažem, mislim pre svega na političku podršku u okviru Evropske unije, ali i na konkretnu pomoć koja se ogleda kroz realizaciju brojnih „twinning" projekata, kao elementa podrške institucija zemalja članica institucijama zemalja kandidata, u čemu Austrija ima veliko iskustvo i kapacitete. Dokaz dobre saradnje su i sporazumi koji regulišu ekonomsku saradnju, veoma značajni sporazumi o readmisiji i saradnji protiv međunarodne ilegalne trgovine drogama i međunarodnog terorizma.

Dragi gosti,

jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta Srbije jeste i očuvanje mira i bezbednosti u regionu. Svedoci smo da se današnji svet neprekidno suočava sa ozbiljnim izazovima, kao što su terorizam, sve zastupljeniji sajber kriminal, pretnje po energetsku bezbednost.

Srbija deli zabrinutost oko ovih pitanja sa ostalim zemljama na Balkanu, koji je oduvek bio poligon prelamanja interesa velikih sila i geopolitičkih kretanja i, kao što vam je poznato, tranzitni put između zapadne Evrope i Bliskog istoka, te su mu kompromis i fleksibilnost potrebniji više nego ikada.

Srbija je zato otvorena za saradnju sa partnerima u regionu, Evropi i svetu, a svojim angažmanom u OUN, OEBS, Savetu Evrope i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama i inicijativama, konstantno pruža doprinos jačanju mira, stabilnosti i ekonomskog napretka na ovim prostorima. Kao dobar sused, svima koji su spremni da podele sa nama teret odgovornosti sprovođenja zajedničkog istorijskog poduhvata izgradnje razvijenog i prosperitetnog regiona, Srbija će uvek biti iskren partner i nastaviće da čini sve što je u njenoj moći da se očuvaju i podstaknu pozitivni procesi u ovom delu Evrope.

Kada govorimo o Srbiji i Austriji u kontekstu regionalne saradnje, nemoguće je ne pomenuti Dunav, kao kariku koja nas spaja. Dunav i Podunavlje predstavljaju jedan od najperspektivnijih regiona, koji broji oko 110 miliona stanovnika. Takođe, ne treba zaboraviti da je Srbija, zajedno sa Austrijom, učestvovala u izradi strategije EU za Podunavlje, a koja obuhvata saradnju u oblasti jačanja komunikacije i izgradnje infrastrukture, zaštite životne sredine, promocije turizma i kulturnog stvaralaštva. Pored kulturne i privredne, istakao bih i odličnu policijsku saradnju naših zemalja, kao još jedan doprinos očuvanju stabilnosti u regionu.

Republika Srbija, osim balansirane i raznovrsne saradnje sa velikim silama poput SAD, Ruske Federacije i NR Kine, nastoji da očuva dobru saradnju sa zemljama Afrike, Azije, kao i Latinske Amerike i Kariba. Iako sprovodimo politiku vojne neutralnosti, drugim rečima ne želimo članstvo u bilo kom vojnom savezu, to nas ne sprečava da ostvarujemo partnersku saradnju i sa NATO i sa Ruskom Federacijom. Odličan primer da takva vrsta saradnje nije nemoguća je upravo Austrija i druge vojno neutralne zemlje. Zahvaljujući učešću u Partnerstvu za mir, Srbija danas učestvuje u pet mirovnih misija i operacija Ujedinjenih nacija i u četiri misije EU.

Republika Srbija se, u ostvarivanju svih svojih spoljnopolitičkih ciljeva, rukovodi legitimnim nacionalnim interesima, koristeći kao sredstvo diplomatsku aktivnost i dijalog, uz nastojanje da se tradicionalno dobri odnosi sa prijateljskim zemljama dodatno unaprede, a odnosi sa onim partnerima međunarodne zajednice sa kojima ne delimo zajedničke stavove oko pojedinih pitanja, poboljšaju, poštujući pri tom različitost mišljenja i rukovodeći se osnovnim principima međunarodnog prava.
Uvaženi gosti,
na samom kraju današnjeg izlaganja, ne mogu a da ne pomenem brojnu srpsku zajednicu u Austriji. Srbi su na teritoriji Austrije prisutni su od 1526. godine i dali su neprocenjiv doprinos u odbrani evropskih vrednosti. Prema zvaničnim austrijskim podacima, u Austriji živi više od 120.000 Srba, a nezvanično čak oko 300.000.

Građani Austrije srpskog porekla predstavljaju danas dobro integrisanu zajednicu, koja deluje kroz Savez Srba, mnogobrojne klubove i udruženja i aktivno doprinosi razvoju austrijske društvene, ekonomske i kulturne scene i predstavlja veliki potencijal za dalje unapređenje bilateralnih odnosa dveju zemalja.

Dozvolite mi da vam na kraju još jednom poželim prijatan boravak u Srbiji i puno uspeha u budućem radu," rekao je studentima u svom govoru šef srpske diplomatije.