Đurić: Srbija vodi samostalnu, slobodnu i slobodarsku spoljnu politiku

23. jun 2024.
Srbija vodi samostalnu, slobodnu i slobodarsku spoljnu politiku i formuliše je isključivo u odnosu prema interesima građana, a ne nekih međunarodnih centara moći, poručio je večeras ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i istakao da će zemlja nastaviti da gradi prijateljstva i daleko od ovog regiona.

"Srbija vodi samostalnu, slobodnu i slobodarsku spoljnu politiku i niko joj spolja ne određuje sa kime će da održava prijateljske odnose, sa kim će da trguje, da zaključuje političke i ekonomske odnose", rekao je Đurić za TV Pink.

Podsetio je da početkom jula stupa na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok su SAD postale prvi trgovinski partner Srbije u oblasti IT tehnologija.

U tom smislu, naglasio je da se spoljna politika Srbije formuliše u odnosu na interese građana, a ne u odnosu na neke međunarodne ili druge političke centre moći i lobije.

To su, dodao je, građani prepoznali, i u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa se okupili i glasali da Srbija ostane autonomni centar odlučivanja.

Đurić je istakao da iz Luksemburga, gde će sutra učestvovati na sastanku šefova diplomatija zemalja EU i regiona, odlazi u Paragvaj, na Samit Organizacije američkih država.

"Tu će biti cela Latinska Amerika, od Kube do Argentine, Severna i Centralna Amerika. Sa svima ćemo da razgovaramo, da gradimo prijateljstva daleko od našeg regiona", rekao je šef srpske diplomatije.

Naveo je da će u Srbiji uvek moći da se čuju proamerički, proruski i prokineski, ali najpre prosrpski stavovi, te da se nikada ništa neće zabranjivati.

Poručio je i da spoljna politika Srbije neće biti platforma za unutrašnju politiku.

"Vodićemo je na izbalansiran način, tako da održavamo stara prijateljstva, ali i da pravimo nova. Da imamo racionalan pristup“, rekao je ministar Đurić.

Građani, kaže, treba da znaju da je Srbija na pritiske potpuno spremna i pripremljena.

Po pitanju kritika opozicije na račun ambasadora SAD u Beogradu Kristofera Hila, primetio je da kada iz američke ambasade stignu pohvale Vučiću, on postaje meta kritika opozicije.

"Toliko o strateškom opredeljenju. Reč je o otvorenoj notornoj želji da se dođe na vlast“, konstatovao je Đurić.

Srpsko gostoljublje nalaže pristojnost čak i onima koji se ne slažu sa politikom Hila, naveo je on.

"Vršiti napad na ambasadaora bilo koje države je neprihvatljivo, a još manje na šefa države što želi da održava diplomatske odnose sa svim zemljama“, dodao je Đurić.

Ponavlja da Srbija spoljnu politiku vodi isključivo u interesu građana, bez uticaja bilo koje ambasade.

"Za mene je merodavna srpska 'ambasada na Andrićevom vencu' koju su izabrali građani“, rekao je Đurić i dodao da je ponosan što se u Srbiji vide i čuju svi mediji, te da država nijedan medij neće ukidati.

Đurić je naveo i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, upozoravajući na moguće širenje rata u Ukrajini, po toj ključnoj strateškoj temi, pokazao da je glas razuma, jer za razliku od mnogih političara u Evropi i svetu, iskreno govori o opasnostima sa kojima se svet suočava.

On je dodao da Vučić govori otvoreno o tome što mnogi prećutkuju, što govori o odgovornosti, jer Srbija mora biti spremna za sva moguća scenarija.

"Srbija želi mir, ali i da sve naše institucije budu spremne, od robnih rezervi do energetskog sistema koji, kako smo pre par dana videli, može da kolabira“, primetio je Đurić.

Sa druge strane, Đurić je istakao da se čini da postoji takmičenje u "nepodnošljivoj lakoći ratobornog delovanja i izjava".

"Vučić govori o prednostima mira. S obzirom da dolazi iz male zemlje, koja je u protekloj deceniji više nego udvostručila svoj BDP, koja predvodi privredni rast u Evropi, njegova izjava ima težinu kada kaže da je zabrinut. Zato ste videli Roberta Kenedija Juniora da ga citira“, objasnio je šef srpske diplomatije.

Dodao je da deli zabrinutost sa predsednikom Vučićem, kada je reč o razvoju događaja na ukrajinskom frontu i eventualne nuklearne konfrontacije Rusije i Zapada, zbog Ukrajine.

Đurić je rekao da je za Srbiju ključno to što danas vodi politiku koja znači stabilnost, u susret svim izazovima koji su eksternog karaktera.

"Mislim da predstoji period turbulencija. Ako dođe do političkih promena u SAD, može doći do promene u dinamici rešavanja u Ukrajini", dodao je Đurić.

Na sastanku Saveta EU u Luksemburgu će, kaže, govoriti i o tome koja je prednost za EU da primi Srbiju i države regiona.

"Najčešće govorimo koje su samo prednosti za nas članstvom u EU, a ne govorimo koje su prednosti po EU ako 17 miliona ljudi postanu članovi. Šta to znači za evropsku bezbednost, energetiku, odbrambene kapacitete, veze sa zemljama Afrike, Azije, koje Srbija ima i ne bi ih prekinula ni kada postane članica", dodao je šef srpske diplomatije.

Kada je reč o zaključcima o Ukrajini, sa Samita o miru održanog u Švajcarskoj, kojem je i sam prisustvovao, Đurić je podsetio da se Srbija dve i po godine drži zaključaka Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije, usvojene odmah po izbijanju rata – podržava aktivan dijalog i želi mir.

"Vodimo aktivan dijalog o svim temama, pa i o toj. Postoji interesovanje kod dela zemalja, čak i o ulozi Srbije. Mi ne ispoljavamo tu ambiciju. Kada smo sa kolegama iz Švajcarske razgovarali, ispipavali su teren po tom pitanju. Ali, mi smo, pre svega, fokusirani da ne otežamo sebi položaj dodatno. Jer, ako podmetnemo glavu da posredujemo između velikih sila, to ne bi bilo lako, a niko od nas nema grandomaniju. Sve što možemo da pomognemo, nastavićemo da činimo i dalje“, rekao je Đurić.

Primetio je i da je mnogo hibridnih dejstava, od kojih je najopasnije koje prate naše institucije - hibridno delovanje Aljbina Kurtija.

"Ako hoćemo da posmatramo stvari iz cipela zapadnih diplomata, ako hoćete da otkravite negativni sentiment koji postoji od 1999. i posle priznanja Kosova, naravno da ne možemo da zaboravimo, ali pomozite nam da rešimo te probleme koje nismo sami napravili, na barem elementarno pravičan način. Moraju i Srbi da dobiju nešto, na Kosovu i Metohiji, i na drugim mestima. Ako pomognete da to rešimo bićemo najbolji prijatelji“, rekao je Đurić.

Podsetio je da istorija Srba i Albanaca nije samo istorija sukoba, ali da se mora reći da je tokom Drugog svetskog rata divizija Skenderberg ubijala Srbe i Jevreje, i "očistila" etnički Jevreje sa Kosova i Metohije.

"Danas bi želeli da se predstave kao veliki Evropljani, liberali, ali tu se krije jedna mračna ideologija mržnje koja ima za cilj da istera Srbe sa Kosova i Metohije, da uspostavi kontrolu u Severnoj Makedoniji, da na delovima Crne Gore i Grčke uspostavi kontrolu", upozorio je Đurić. 

Ukazao je da i kada se pogleda zastava na kojoj piše "autohtonos", vidi se da ona obuhvata delove Grčke, Severne Makedonije, Crne Gore i Srbije.